UZGOJ BATATA

Batat (Ipomoea batatas L.) je povrtna kultura prijeklom iz Srednje i Južne Amerike. Prvo su je uzgajali u Južnoj Americi još prije 8000 godina, a u Srednjoj prije 5000 godina. Često ga mijenjaju za krumpir, ali batat je samo u dalekom srodstvu s krumpirim. Pripada porodici slakova (Convolvulaceae). Ima veliko gomoljasto korijenje slatkastog okusa, a mlado lišće se može termički obraditi i koristiti kao zamjena za blitvu/špinat ili jednostavno kao salata.
Jestivi korijen je dug i sužava se, ima glatku kožu a boja joj varira izmedju: žute, narančaste, crvene, smeđe, ljubičaste, i bež. Sam korijen varira izmedju bijele, crvene, ružičaste, ljubičaste, žute, i narančaste boje. Sorte bijele i žute boje korijena su manje slatke od ostalih. 

Batat ne podnos mraz i raste najbolje uz prosječnu temperaturu od 24 ° C (75,2 ° F) uz obilje sunca i tople noći. Godišnje oborine od 750 do 1,000 mm se smatraju najprikladnijim za njegov rast i razvoj. U vegetacijskom razdoblju mu je potrebno oko 500 mm kiše. Batat je osjetljiv na sušu u fazi rasta korijena 50-60 dana nakon sadnje, isto tako i na prevelike količine oborina jer voda oštećuje korijen batata i smanjuje njegov rast i razvoj, a to dakako smanjuje prinos. Ovisno o sorti i uvjetima gomoljasto korijenje se razvija izmedju 2 i 9 mjeseci. U našim krajevima sorte batata koje mi koristimo i uvjeti koje imamo omogućavaju da se korijen batata vadi iz zemlje nakon 90-120 dana. 


Batat ima vrlo malo prirodnih neprijatelja i pesticidi gotovo da i nisu potrebni - pogotovo u uzgoju za osobne potrebe. U proizvodnji se koristi insekticid za suzbijanje štetnih kukaca u tlu. Određenu štetu mogu prouzročiti voluharice, poljski miševi i puževi, pogotovo ako se odgađa početak vađanja.
Može se uzgajati u različitim vrstama tla, ali najviše voli suha i pjeskovita tla s pH  4.5-7.0. U kontinentalnom dijelu se sadi u proljeće kad prestane opasnost od mrazeva (15.05.), a vadimo ga van iz zemlje prije prvih mrazeva. U mediteranskom dijelu se može saditi već od ranog proljeća, pa je i vađenje iz zemlje ranije - već tijekom 7. mjeseca. Svakako od sadnje do vađanja treba proći minimalno 90 dana za uspješan prinos. 

Ukoliko sadite batat za osobne potrebe, tada ga možete saditi u razdoblju od 1.04. pa sve do 1.07. uz more i po otocima, a u kontinentalnom dijelu od 15.05. (a negdje i poslije 20.05. jer je jako je osjetljiv na mraz i može se dogoditi da od prinosa ne bude baš ništa) pa sve do 1.07. Umjesto folije možete koristi i slamu ili sijeno koju položite na uzdignute gredice. Tlo možete pripremiti neposretno prije sadnje, štijanjem ili frezanjem. Pognojite samo gredice jer nije potrebno da hranimo i korov, kojeg kasnije moramo i čupati. Sve ostalo u vezi sadnje ove kulture je isto kao u daljnjem tekstu.

BATAT U PROCESU RASTA NAKON MJESEC DANA SANJE


PROCES SADNJE

Tlo se u jesen izore do 40 cm dubine (može i manje). U proljeće se zatvore brazde te se formiraju gredice. Prije formiranja gredica zemlju istanjurati ili izbrnati te 2 puta frezati da zemlja bude što sitnija i sipkija. Gredice se mogu formirati tanjuračama ili nekim drugim strojem. Poželjno je da su gredice što više 25-40 cm visine i širine 60-80 cm. Na gredice se nateže folija PE film 100 do 120 cm. Navodnjavanje i nije potrebno jer se batat zaljeva samo prvih 7-10 dana nakon sadnje.

Gnojenje se vrši u proljeće i to s 50 kg N, 100 kg P O i 150 kg K O po jednom hektaru. Najbolju i najtočniju gnojidbu će ipak odrediti analiza tla. Poželjno je tek nakon svake 3 godine saditi batat na istoj parceli, dakle treba paziti na smjenu kultura.

Sadnja batata se vrši iz presadnica - poželjno je da presadnice imaju jako dobro razvijen korijen radi bržeg rasta i razvoja batata. Po hektaru se može zasaditi izmedju 18 000 i 30 000 sadnica - to sad ovisi o širini gredica i razmaku izmedju biljki po redovima. Najmanji razmak je 33 cm u redu od jedne do druge sadnice. Sadimo ih ručno ili strojno, a kod ručne sadnje treba paziti da se cijevi za navodnjavanje ne oštete.

Nakon sadnje batat navodnjavati ili zaljevati ručno 7-10 dana. Poslije toga treba biti vrlo oprezan s navodnjavanjem jer prevelika količina vode oštećuje korijen i smanjuje prinos. Samo u slučaju velikih suša povremeno dati vode. Uklanjanje korova se vrši prije nego batat prekrije redove svojim lišćem, i to isključivo ručno jer korištenje herbicida je jako štetno za batat pa i najmanji doticaj s njima moze uništiti dobar dio prinosa. Poželjno je vršiti dohranu batata i to folijarno preko lista otprilike svakih 15 dana (koristiti kristalone ili neke druge pripravke koji sadrže kalij i fosfor u većem omjeru).

VAĐENJE I SKLADIŠTENJE

Vadi se od srpnja do listopada ovisno o faktorima koje sam naveo u prijašnjem dijelu teksta, ali svakako prije prvoga mraza. Kad većina korijena dosegne težini od preko 150 grama batat je spreman za vađenje i to 90 - 120 dana nakon sadnje. Tehnološka zrelost batata dolazi otprilike nakon 80 dana od sadnje, a to se vrlo lako provjeri rezanjem vriježa koje tada puštaju gusti bijeli sok. U vlažnijim uvjetima se preporučuje ranije vađenje batata budući da bi se mogle pojaviti bolesti. Jedna biljka može dati i do 7 kg korijena, no u komercijalnoj proizvodnji prosijek je obično 1.5 do 2,5 kg po sadnici batata. Prinos može biti između 20-50 t/ha.
Korijen vadimo ručno ili strojno i pritom moramo paziti da ga ne oštetimo. Kod ručnog vađanje koristimo vile i motiku, a kod strojnog se vadi modificiranom vadilicom za krumpir. Nakon vađenja ih stavljamo u saduke i odvozimo u skladište i sortiramo. Idealna temperatura za batat je 16 stupnjeva na suhom i tamnom mestu uz vlagu zraka od oko 75%. 




PRODAJA SADNICA BATATA 

http://volimbatat.blogspot.com/p/batat-sadnice-prodaja.html 

PRODAJA BATATA

http://volimbatat.blogspot.com/p/prodaja-batata.html